12. 12. 2010.

Ala je lep ovaj svet

Ovo je još jedna knjiga koja se pojavila tokom beogradskog sajma u oktobru. Iako je rad na njoj bio težak, sada nam je jedna od najdražih. To tako obično biva.

Grafičko oblikovanje Zmajeve pesmarice ne može biti lak zadatak. Pred nas je postavljeno da moramo da prevaziđemo žutu pesmaricu. Naravno, svi znaju koja je to knjiga. I svi znamo da je bilo mnogo pokušaja da se ona prevaziđe, ali bez uspeha. Mnogo je onih koji su sentimentalno vezani upravo za nju. Nema to veze ni sa dobrim ilustracijama, ni sa dizajnom, jednostavno… odatle smo svi naučili Zmajeve pesme. Tako smo s malom zadrškom i mnogo razmišljanja (o tome kako ta knjiga nakon mnogo godina treba da izgleda, a da bude atraktivna i zanimljiva savremenoj generaciji dece i roditelja) započeli rad na njoj, Anđa (urednik) i ja, dobacujući se idejama. Prvo smo hteli da imamo prozorčiće, igračke, pop-up fore, izvlačenje, učenje … da kroz pesmu deca uče slova, pojmove, brojeve … i naravno od tog početka otišli smo … da li mogu da kažem dalje? Na kraju imamo knjigu koja je tehnički krajnje jednostavna sa akcentom na autorskoj autentičnosti – Zmajevoj, ilustratorskoj, uredničkoj i dizajnerskoj.

Ovo je deo onoga što smo dobili. Sve to mnogo bolje izgleda uživo. Jer… ipak je to i dalje knjiga na papiru.


Koricu smo radili poslednju, nekako na brzinu, jer nam je zadala najviše problema (to se obično desi kad pred sobom imate odlično urađenju knjigu koju preko korice morate da predstavite, šta god da napravite nije dovoljno dobro). Naime, odmah na početku rada na knjizi, dala sam predlog jedne korice i ona je stajala do samog kraja savršeno se uklapajući (veliki je problem kada se korica radi na početku jer ona mora da odslikava atmosferu knjige, a vi knjigu nemate) a onda smo isprobavali i isprobavali. Ilustraciju na korici je namenski radio Boris Kuzmanović, stihove čuvene pesme smo stavili na koricu.

Knjiga je podeljena po godišnjim dobima na proleće, leto, jesen i zimu, a kao bonus, na kraju, je deo posvećen dramskom tekstu Kafina. Na pregradnim stranama, kao predstavu godišnjih doba, pravila sam kolaže od postojećih ilustracija Maje Veselinović, a svaka scena je upotpunjena ilustracijom Dušana Pavlića – Zmaj u odgovarajućem godišnjem dobu. Ovo je jesenji prikaz. (Žao mi je što nije objavljena jedna za leto na kojoj Zmaj u kupaćim gaćama, onim starinskim, jede lubenicu – pitaću Duleta da mi je dostavi.)


Nakon pregradnih počinju pesme, bogato ilustrovane. Ilustracije su radili Maja Veselinović, Boris Kuzmanović, Milica Stevanović i Dušan Pavlić. Palo mi je na pamet da bi bilo odlično da se neke naspramne strane, sa različitim ilustratorima, nadopunjuju. Na nekoliko mesta, gde je to bilo moguće, jedan ilustrator se nastavlja na drugog (u svom stilu). To izgleda veoma zanimljivo, mada nije bilo moguće svuda izvesti. Najteže u radu na ovoj knjizi bilo je izdirigovati sve ilustratore i učiniti knjigu jednom celinom sa toliko različitih stilova. Tipografija je dominatna, komunicira sa ilustracijama. Dok sam raspoređivala pesme po strani pokušala sam da se igram sa njima, a da se smisao ne izgubi, kao i da se čitljivost ne smanji. Tekst pesme je na taj način razigran i predstavljen na, reklo bi se, drugačiji način.

Ovo je Prolećnica, prva pesma u knjizi. Ilustrovala je Maja. Pesmu sam rasporedila po krošnjama drveća.

Ovde su zadatak da se nadovežu imali Boris i Maja. Pesma Šta ja vidim je mnogo sitnija od drugih pesama, a da biste saznali zašto, morate je pročitati.

Milica i Boris se nadovezuju. Na ovoj ilustraciji je primetna ta razlika u stilu, ali deluje veoma zanimljivo.
Kantica pesmom zaliva drvo, a laste na oblacima donose stihove.

Boris i Maja, ponovo. Krajnje jednostavno spajanje po paternu.
Stihovi umesto brojeva na satu. Oblačići za razmišljanje i govor. Mnoge pesme imaju stripovske elemente.

Borisova ilustracija u kojoj svi junaci učestvuju aktivno u pesmi. Bilo je komentara da ćuran izgleda strašno ovako naduvan, a nama se svidela gomila stilizovanog, kočopernog, perja i bogat kolorit.

Boris i Maja. Nema direktnog uklapanja ali se nadovezuju koloristički. Ja sam sela je jedna od prvih pesama koju sam osmislila grafički, gde mama i ćerka komuniciraju, pa mogu reći da je odavde sve počelo. U pesmi Brata se duri je sve rešeno preko oblačića i naratora. Šta li bi rekao Zmaj da je ovo video? Možda bi se naljutio?

Meni jedna od omiljenih ilustracija (Majina). Imali smo i verziju u kojoj je oblačić odgrizak, koji se meni kao ideja više sviđa, ali ovako izgleda bolje.

Borisova ilustracija. Namučili smo se oko senke na zidu. Kada radite dečju knjigu morate da vodite računa o svemu – da li će ovo biti stašno, da li će ovo biti poučno… Tako je Boris senki dodao osmeh i tople oke. A devojčica je od uplašene postala zbunjena. Ovo je primer u kojem dve pesme uklapamo u jednu ilustracijom.

Ilustracija (Boris) koja je nastala na samom početku. Želela sam da uz svaku pesmu deca još ponešto nauče, pa je uz pomoć ove pesme trebalo da uče slova (trebalo je da budu prikazana sva, pa možda i da se seckaju, slaže pesma i sl.). Međutim slova su postala dekoracija, ali mogu da posluže i za učenje.

Vesela pesma Veverica. Milica je uspela da animira vevericu preko dve strane, a da mi ujedno ispuni želju da pesma skače zajedno sa njom. Da ne bi zbunili čitaoca i izgubili nit, stavili smo strelice koje ukazuju na smer kretanja pesme.

Mnogima je ovo omiljena ilustracija (Boris). Mada je bilo pitanje da li će se pojaviti jer su bare bile previše mračne, a i sama scena. Boris se izborio sa priređivačem (Simeon Marinković) i dobio svoju scenu.

Izgled teksta Kafina. Složena je tako da se uklapa u ostatak knjige. Kao ilustracije su korišteni elementi lutkica koje se mogu naći na kraju knjige i sklopiti za izvođenje predstave.


Nesrećna Kafina po Dušanu Pavliću. Karton se nalazi na kraju knjige. Figure mogu da se iseku, spoje i odigra cela predstava po tekstu iz knjige.

Mogla bih ovde da naređam još gomilu ilustracija jer je svaka zanimljiva za sebe. Nadam se da ćete uživati listajući knjigu, zajedno sa svojom decom.

P.S. Dula poslao obećanog Zmaja



Impresum
Priredio: dr Simeon Marinković
Uredila: Anđelka Ružić
Ilustrovali: Boris Kuzmanović, Maja Veselinović, Milica Stevanović, Dušan Pavlić
Grafički oblikovala: Olivera Batajić Sretenović
Pripremila za štampu: Tatjana Valjarević
Korektor: Mirjana Delić
Font Sanader Sans: Predrag Sanader
Font Milena Pavlović Barili: Ivana Aleksov
Font Aram: Jana Oršolić
Izdao: Kreativni centar
Štampao: Publikum
ISBN 978-86-7781-794-7

Нема коментара:

Постави коментар